preskoči na sadržaj

Medicinska škola Osijek

 > Naslovnica
Školske vijesti

START THE CHANGE

Autor: Vesna Suvala, 5. 11. 2018.

Školske godine 2017./ 2018. udruga Breza uključila je nastavnike osječkih srednjih škola i fakulteta u veliki međunarodni  projekt  pod nazivom Budimo promjena. U projekt je uključeno 15 partnera iz 12 europskih država, 26 400 mladih ljudi od 15 do 24 godine i 1300 nastavnika i edukatora.  Nastavnici su pohađali pet modula, teme su bile: migracije, pripovijedanje, održivi razvoj, peer to peer (vršnjaci vršnjacima), narativ. Cilj projekta: osnažiti nastavnike i njihove kompetencije u globalnim temama kao što su zaštita planeta, mogućnost obrazovanja i rast svakog pojedinca, smanjenje ogromnih razlika između siromašnih i bogatih, pomoć ranjivim skupinama u zajednici, migrantima u novoj sredini.

Moduli su bili izuzetno zanimljivi i korisni, nastavnici su se upoznali s novim alatima, predavači ( Snježana Gregurević, Zoran Vargović, Ivan Kristijan Majić, Dražen Šimleša, Marina Ništ) su bili vrlo autentični i uvjerljivi. Nastavnici su dobili zadatak izraditi dva obrazovna puta, Breza je zatim odabrala troje predstavnika za međunarodni susret u gradu Rabatu na Malti. Odabrane su: doc. dr.sc.  Daniela Šincek ( Filozofski fakultet Osijek),  Ana Karlović, prof. ( Tehnička i prirodoslovna gimnazija Osijek) i Đurđica Radić, prof. ( Medicinska škola Osijek).  Imala sam sreću biti jednom od predstavnica Hrvatske od 28.listopada do 2. studenog 2018. Za put iz snova pobrinula se Suzana Vargović iz Breze, bila je izuzetno spretna koordinatorica i jedna od najzapaženijih osoba na seminaru. Tijekom 72 radna sata, koliko je susret trajao, slušali smo najnovija istraživanja o migrantima ( ukupno ih je u svijetu 258 milijuna, od toga u Europi 78 milijuna), upoznavali se s nekim bitnim činjenicama kao što je podatak da svakodnevno 28 300 ljudi napušta svoj dom, da je 2016. godine 10 milijuna ljudi bilo bez državljanstva. Predrasude su da je u migracijama puno veći broj muškaraca, 48% čine žene, prosjek godina je 39. Raspravljali smo kakvo je stanje vezano uz održivi razvoj u pojedinim državama, kakva su prava manjina i ranjivih skupina, ima li ksenofobije i rasizma. Igrali smo se različitih igara, raspravljali u malim grupama, glumili, crtali, pričali priče, pokušali ući u cipele onoga drugog, mijenjali perspektive, razmjenjivali smo iskustva našega rada u školama, družili se.

 Imali smo vremena i upoznati Maltu, istražiti Rabat i posjetiti glavni grad Vallettu, europski grad kulture 2018.. Malta je spoj Afrike i Europe, predziđe kršćanstva, mješavina različitih kultura i utjecaja. Izrazito je katolička država (98% stanovnika rimokatolici), kršćanstvo je donio apostol Pavao, jezik je malteški ( 65% riječi je arapskog podrijetla), od 1971. i srednjoškolsko obrazovanje je obavezno. Od 1964. Malta je neovisna,  2004. ulazi u EU. Klima je mediteranska, velik problem im je opskrba vodom. Velika je gustoća naseljenosti,  1282 stanovnika na kvadratni kilometar.  Imaju vrlo dobar zdravstveni sustav ( prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji peti po kvaliteti u svijetu). Nekada se ovdje proizvodio pamuk, duhan i brodovi, danas se gospodarstvo Malte temelji na turizmu, a posljednjih godina i na filmskoj industriji (svake godine se snimi nekoliko stranih visokobudžetnih filmova). Malta ima bogatu povijest i kulturu, mnogo sakralnih spomenika, prekrasne balkone, ulice i trgove.

Uživali smo u ovoj slikovitoj sredini, puno naučili i nastavljamo s diseminacijom ovih iskustava u našim sredinama.

Đurđica Radić, prof.




Kalendar
« Studeni 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji

Tražilica
Zdravstvo
Zdravlje
20.11.2018. 16:00
Akcija "Otkrij rano" u srijedu
Povodom obilježavenja Svjetskog dana kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) u srijedu će na zagrebačkom Cvjetnom trgu od 10 do 13 sati biti održana javnozdravstvena akcija "Otkrij rano".

Znanost
Biologija i kemija
24.10.2018. 10:58
Dalmatinski buhač €“ neiskorišteni potencijal hrvatske flore
Porastom svijesti o štetnom učinku različitih sintetskih herbicida, fungicida, insekticida i drugih srodnih kemikalija na okoliš, ekološka se poljoprivreda počinje vra‡ati na velika vrata. Samim time raste značaj i ekonomska vrijednost dalmatinskog buhača (Tanacetum cinerariifolium), biljne vrste koja proizvodi prirodni insekticid i repelent piretrin. 

Obavezno posjeti!
Mudri savjeti

Pet navika koje će vas učiniti sretnijima i zadovoljnijima

 

Unatoč dokazima da je sreća djelomično određena genima te unatoč istraživanjima koja ukazuju da životne okolnosti imaju manje utjecaja na osjećaj sreće nego mi to mislimo, sreća je uvelike pod utjecajem našeg djelovanja. Slijedi pet stvari koje dokazano povećavaju osjećaj sreće i zadovoljstva:


 Zahvalnost - pišite pisma (ili na facebook zidu) zahvale ljudima koji su vam na neki način pomogli. Kod onih koji su usvojili ovu naviku naknadno je uočeno trajno - nakon tjedana i mjeseci koji su prolazili - povećanje osjećaja sreće. Čak su se i oni koji su samo pisali pisma ali ih nisu nikada poslali osjećali bolje.

 Optimizam - optimistično razmišljanje također dokazano pomaže.Zamislite idealnu budućnost - primjerice da živite uz partnera punog ljubavi i potpore ili da ste zaposleni na mjestu koje vas ispunjava - a zatim zapište zamišljenu sliku u dnevnik (može i virtualni: blog, face,…).

Brojite dobre stvari - Osobe koje imaju običaj zapisati 3 dobre stvari koje su im se dogodile tijekom tjedna pokazuju značajno povećanje osjećaja sreće. Sam čin koncentriranja na dobre stvari podsjeća ih na stvari zbog kojih trebaju biti sretni.

Koristite svoje najjače strane Identificirajte svoje najjače strane, a zatim ih pokušajte koristiti na novi način. Primjerice, netko tko kaže da ima dobar smisao za humor treba to iskoristiti da smiri situaciju u razredu ili da razveseli tužne prijatelje. Čini se da i ovo povisuje osjećaj sreće.

Vršite dobra djela - Čini se da pomažući drugima pomažemo i sebi. Osobe koje doniraju vrijeme ili novac u dobrotvorne svrhe ili koje altruistički pomažu ljudima u potrebi osjećaju se sretnijima.

 

 

 

 

 

 

CMS za škole logo
Medicinska škola Osijek / Vukovarska 209 , Hr-31000 Osijek / www.ss-medicinska-os.skole.hr / ured@ss-medicinska-os.skole.hr
preskoči na navigaciju