Medicinska škola Osijek

Ljudi koje žive s HIV-om ili su u riziku od HIV-a, virusnih hepatitisa i spolno prenosivih infekcija, prva su linija napretka kada je u pitanju borba s ovim bolestima i njihovim posljedicama. Upravo te zajednice i organizacije, članovi šireg zdravstvenog sustava, ne samo da povezuju ljude s javnim zdravstvenim uslugama, već i aktivno su-djeluju u izgradnji povjerenja, iniciraju i uvode inovacije, potiču provedbu politika i usluga te pružatelje usluga na poboljšanja u provedbi.

Važan izazov u djelovanju organizacija civilnog društva koji se ponekad javlja su nedostatak financijskih sredstava, određene političke i regulatorne prepreke, ograničenja kapaciteta i napretka civilnog društva. Također, problemi stigmatizacije i ljudskih prava marginaliziranih zajednica ponekad ometaju jačanje usluga prevencije i liječenja HIV-a, virusnih hepatitisa i spolno prenosivih bolesti. S rješavanjem tih izazova (ili problema?) te organizacije bi mogle dati  još veći poticaj globalnom odgovoru, pospješujući napredak prema okončanju novih slučajeva HIV/AIDS-a, virusnih hepatitisa B i C i spolno prenosivih infekcija. Svjetski dan AIDS-a i važnost primjene znanja u očuvanju spolnog i reproduktivnog zdravlja, koji se obilježava 1. prosinca, ove godine ima slogan „Prepustimo vodstvo zajednici“ (engl. Let communities lead), čime se želi naglasiti važnost doprinosa zajednice i civilnog društva u dostizanju globalnih ciljeva okončanja epidemije HIV/AIDS-a te pozvati sve važne sudionike na djelovanje i podržati ih u njihovim nastojanjima.

Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana AIDS-a je poziv zajednici i organizacijama civilnog društva da ojačaju svoje djelovanje i ostvare svoj puni potencijal u inicijativama i doprinosu okončanju epidemije HIV-a:

Organizacije civilnog društva koje okupljaju osobe koje žive s HIV-om ili koje su pod većim rizikom spolno prenosivih bolesti trebaju sudjelovati u svim javnim planovima i programima vezanim uz prevenciju i suzbijanje HIV-a, virusnih hepatitisa i spolno prenosivih bolesti  - “Ništa o nama bez nas.“

Organizacijama civilnog društva se treba osigurati dostatna financijska sredstva kako bi im se omogućilo kontinuirano djelovanje. - “Ne okončati HIV/AIDS, epidemiju virusnog hepatitisa i spolno prenosivih infekcija je skuplje od njihovog okončanja.”

Potreban je poticajni zakonodavni okvir koji olakšava djelovanje organizacija u pružanju usluga vezanih uz prevenciju infekcije HIV-om i zaštitu spolnog zdravlja, poput provedbe probirnih testiranja u zajednici, osigurava sudjelovanje civilnog društva i štiti ljudska prava svih, uključujući marginalizirane zajednice, kako bi se unaprijedile intervencije sprječavanja infekcije HIV-om. - “Uklonite zakone koji štete, stvorite zakone koji osnažuju.“

Organizacije koje okupljaju zajednicu ove će godine obilježiti Svjetski dan AIDS-a diljem svijeta kroz razna događanja i kampanje. U Hrvatskoj jedna od tih organizacije je Hrvatska Udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa (HUHIV) koja već 24 godine ustrajno radi na u području prevencije HIV-a, virusnih hepatitisa i spolno prenosivih infekcija. HUHIV djeluje kao nadogradnja zdravstvenog sustava u onim segmentima koje zdravstveni sustav ne može potpuno zahvatiti, a potrebni su za ostvarenje javnozdravstvenih ciljeva. Udruga je posvećena izgradnji modela kontinuuma skrbi koji povezuje razne relevantne usluge i olakšava pristup uslugama podrške, testiranja, skrbi i liječenja, uklanja zakonskih i regulatornih prepreka za uspješno javnozdravstveno upravljanje HIV-om, virus-nim hepatitisima i spolno prenosivim infekcijama. Jedan od stalnih prioriteta je doprinos poboljšanju zdravlja i socijalnih ishoda za populaciju koja je u većem riziku za zarazu  ili zahvaćena HIV-om, virusnim hepatitisima ili spolno prenosivim bolestima, putem poboljšanja zdravstvene pismenosti, doprinosa prevenciji, testiranju, liječenju i upravljanju zdravljem te smanjenje stigme i diskriminacije.

Hrvatski zdravstveni sustav nudi niz zdravstvenih usluga koje pokrivaju različite potrebe mladih, ali važan dio usluga namijenjenih mladima nadopunjuju organizacije civilnog društva koje su puno bliže stvarnom životu i brigama mladih, ciljano se posvećuju njihovim potrebama (edukacije, savjetovanje, brzo testiranje, podrška). Kroz rad s mladima upoznati su s njihovim problemima vezanim uz spolno prenosive bolesti (SPB) i raspolažu kvalitetnim uvidom u stvarno stanje rasprostranjenosti ovih bolesti koje su često bez simptoma i neprepoznate. Stoga SPB mogu uzrokovati komplikacije i posljedice po zdravlje, a zaražena osoba ih može nesvjesno širiti. Zbog toga je prevencije SPB važan javnozdravstveni izazov. Iako se Hrvatska svrstava među zemlje s niskom učestalošću HIV infekcije, zajednica pridonosi da se HIV dijagnosticira puno ranije što omogućava uspješnije liječenje i           smanjenje daljnjega prijenosa. Također, zabrinjava visok udio mladih visokorizičnog spolnog            ponašanja koji se nisu testirali ili su se testirali tek jednom u životu, kao i značajna pojavnost ostalih SPB kao što su sifilis, klamidija, gonoreja, hepatitis C, koje, ako se pravodobno ne prepoznaju i ne liječe, također mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene komplikacije i posljedice. Vizija Udruge HUHIV i njezina angažmana u području zdravlja je služiti kao most između zdravstvenog sustava i  zajednice te unaprijediti edukaciju i suradnju među stručnjacima i javnosti, kao i doprinijeti stvaranju rješenja za najhitnije, nedovoljno obuhvaćene i ključne zdravstvene izazove.

Dijelovi teksta preuzeti s web stranice: www.huhiv.hr

Priča o „crvenoj vrpci“

Crvenu vrpcu kao simbol podrške ljudima oboljelim od AIDS-a, osmislio je 1991. godine slikar Frank Moore (New York 1953-2002). Na tu zamisao je došao nakon što je uočio da njegovi bliski susjedi nose žute vrpce kao potporu kćeri koja je kao američki vojnik sudjelovala u Zaljevskom ratu. Budući da crvena boja simbolizira ljubav i krv, a značenje isticanja vrpce potporu, nastala je crvena vrpca kao autorski nezaštićeni rad koji će se koristiti kao sredstvo podizanja svijesti ljudi diljem svijeta.

Prvi puta vrpca je javno predstavljena iste godine na dodjeli prestižne američke kazališne nagrade „Tony Award” prilikom koje su svi nominirani nosili crvenu vrpcu na svojoj odjeći. Crvena vrpca ubrzo je postala međunarodni simbol svijesti o HIV/AIDS-u te predstavlja znak solidarnosti, podrške diskriminiranim oboljelim osobama i spomen na umrle. Nošenje crvene vrpce na Svjetski dan borbe protiv AIDS-a je jednostavan, ali snažan način protivljenja stigmatizaciji i predrasudama vezanim uz ovu bolest. Poput samog HIV/AIDS-a stigmatizacija i predrasude vezane uz njih su globalni problem i stalni su pratitelji te epidemije. Izazivaju ih razne pojave kao što su nedostatak razumijevanja bolesti, mitovi o prijenosu virusa, društveni strahovi u vezi sa seksualnošću, neodgovorno medijsko praćenje epidemije, činjenica da je AIDS neizlječiv javljaju se strahovi povezani sa smrću. Stigma pojačava patnje oboljelih jer vodi uskraćivanju temeljnih ljudskih prava i sloboda poput prava na edukaciju, zdravstvenu zaštitu, prava na rad, prava na privatnost i sl. Osim diskriminacije pojedinca u očima drugih ljudi, posljedice stigme također djeluju na način kako pojedinci doživljavaju sami sebe. Na osobnoj razini one mogu biti razarajuće jer vode osjećajima srama, krivnje te samoizolaciji. Stigma rezultira odgađanjem testiranja, a time i otkrivanja zaraze, uskraćuje adekvatnu njegu i podršku te pravovremeno liječenje.

PP prezentaciju i tekst za stranicu škole napisali: Branimir Lončarić, mag.med.techn., Milan Arambašić, bacc.med.techn i Luka Bačić, bacc.med.techn